RAZVOJ SUSTAVA ODVODNJE NA PODRUČJU GRADA DUGE RESE

Slika 1. Sustav javne odvodnje grada Duga Rese od 50.-tih godina prošlog stoljeća do 2000. godine
Slika 1. Sustav javne odvodnje grada Duga Rese od 50.-tih godina prošlog stoljeća do 2000. godine

Sustav javne odvodnje grada Duge Rese se je počeo graditi 50-ih godina prošlog stoljeća. U tom razdoblju možemo govoriti o užem području grada, gdje nije bio prisutan sustav glavne i sekundarne kanalizacijske mreže, već se odvodnja provodila uz pomoć više separiranih parcijalnih odvojaka. Tako je do 1970. god. u Dugoj Resi bilo nekoliko kanalizacijskih vodova vođenih ulicama, iz kojih je mješoviti sustav odvodnje bio spojen na 11 ispusta u rijeku Mrežnicu. U prvoj fazi izgradnje odvodnog sustava je uvrštena Samovojskina ulica sa svim ograncima te područje između Bosiljevčeve ulice (današnje Jozefinske ul.) i željezničke pruge. Projekt je bio nepotpun time što nije uvrstio u sustav odvodnje i urbanističko područje naselja Roganac, budući da je u tom okruženju tada stanovala gotovo polovina stanovnika.

Postojeće stanje opisano "Idejnim projektom kanalizacije grada Karlovca" iz 1968. god. potvrđuje upravo gore navedeno stanje, isto tako je vidljivo da je već tada spominjana mogućnost spoja kanalizacije Duge Rese sa karlovačkom kanalizacijom, radi jedinstvenog pročišćavanja, ali se je tad od investicije odustalo iz financijskih razloga. Iz analize oborina i potreba grada Duga Resa vidljivo je da je 1953. god. imala 3735 stanovnika, a prvi hidraulički proračun se je zasnivao na promatranom uzorku prosječnih padalina od 1950-1968 god. Kako bi se izbjeglo zadržavanje oborinskih voda projektiran je mješoviti sustav, a obzirom da su razlike količina fekalnih i oborinskih voda bile veoma velike, projektiran je betonski eliptični profil koji je garantirao bolju odvodnju u sušnom periodu bez oborina. Projekt je predloženim rješenjem dotadašnje izvedene ispuste proveo u zajednički kolektor, koji je završavao ispustom ispod rijeke Mrežnice, neposredno ispod brane, čime su znatno poboljšani higijenski uvjeti jer je obala služila za kupalište.

Sljedeća etapa projektiranja sustava javne odvodnje je definirana projektom kanalizacije Knapićeve ( današnja ulica dr. Ivana Banjavčića ) ulice 1976. godine i "PROVEDBENIM PLANOM VODOVODA I KANALIZACIJE ZA NOVO NASELJE DUGA RESA – JUGOZAPAD".

Idejnim rješenjem obuhvaćeno je područje jugozapadnog dijela Duge Rese. Zamišljeno je da se u budućnosti sve otpadne vode Duge Rese vode na predviđene uređaje za pročišćavanje, locirane uz obalu Mrežnice na sjevernom izlazu iz grada i da se postojeća kanalizacijska mreža priključi na novo projektiranu. Nova kanalizacijska mreža, tj. sustav javne odvodnje prilagođen je u svemu urbanističkom rješenju, odnosno položena je između predviđenih i postojećih objekata. Vododijelnica terena je uvjetovala odvodnju sjevernog dijela naselja u pravcu sjevera i dalje kolektorom u smjeru sjeveroistoka do Mrežnice. Južni dio naselja gravitira kolektoru kojim se otpadne vode odvode prema Mrežnici kroz podvožnjak ( na spoju ul. bana Josipa Jelačića i ul. Stara cesta).

Povod za izradu nove projektne dokumentacije odvodnje grada Duge Rese je konstatacija postojećeg stanja 1985. godine, koji se veže na problematiku odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Pamučne industrije koja ujedno čini i dio osnovnog sistema čitavog naselja Duge Rese. Prirast stanovništva je u tom razdoblju bio na najvećoj razini, stoga je zaključeno.

Postojeća kanalizacija naselja Duga Resa se sastoji iz više nepovezanih manjih podsistema koji završavaju pojedinačnim ispustima u recipijent rijeke Mrežnice. Neki od postojećih kolektora iskazuju nedostatke kapaciteta za uvjete maksimalnog vodnog vala kao i mogućnost priključenja novih slivnih područja. Stoga je idejnim projektom odvodnje naselja Duge Rese postavljena osnovna koncepcija budućeg sistema odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na zajedničkom uređaju za pročišćavanje u Karlovcu. Ovom koncepcijom predviđeno je izvođenje rasteretnih objekata na postojećim kolektorima te priključenje koncentriranog zagađenja otpadnih i dijela oborinskih voda na glavni, lijevo obalni kolektor. Za izvođenje kolektora otpadnih i oborinskih voda predviđa se korištenje dvostruko armiranih betonskih cijevi 80 cm do 120 cm.

Za gradove Karlovac i Dugu Resu izrađeno je 1983. godine "Idejno rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda grada Karlovca i Duga Rese". Tragom tog VRO Zagreb, OOUR "Vodoprivreda Karlovac" je izradila 1985. godine "Idejni projekt odvodnje otpadnih voda naselja Duga Resa" na temelju kojeg su doneseni vodoprivredni uvjeti za izgradnju Kanalizacije Duga Resa. Temeljem zahtjeva JPKD Karlovac je od strane stručne komisije izvršen pregled Idejnog projekta odvodnje otpadnih voda naselja Duga Resa u cilju prihvaćanja predmetnog idejnog projekta kao podloge za pristup izradi viših faza tehničke dokumentacije.

Projektirani sustav odvodnje grada Duga Resa (projektiran 1997. godine, a izvođen od 1998. do 2003. godine) predviđen je kao mješoviti sustav kojeg čine desnoobalni i lijevoobalni kolektor, s pripadajućim retencijsko-rasteretnim građevinama, sifonski prijelaz rijeke Mrežnice kod Dević-brane, te kolektor "Duga Resa-TKL", na kojeg se nastavlja izvedbeni kolektor TKL-Logorište i njegov nastavak do lokacije centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Karlovca i Duga Rese. Hidraulički proračun kanalizacijskog sustava, odnosno dimenzioniranje preljevnih sustava i retencijskih objekata provedeni su u elaboratu "Optimalizacija kanalskog sustava Duga Resa- Karlovac".

DESNOOBALNI KOLEKTOR je projektiran duž desne obale rijeke Mrežnice, od naselja Mrežnički Brig do spoja na sifonski prijelaz lijevo-obalnog kolektora preko rijeke Mrežnice kod Dević-brane.

DESNOOBALNI KOLEKTOR se sastoji od dva dijela, tzv. GORNJEG I DONJEG desno-obalnog kolektora, ukupne dužine 6199 metara, a projektiran je duž desne obale rijeke Mrežnice, od naselja Mrežnički Brig do spoja na sifonski prijelaz lijevo-obalnog kolektora preko rijeke Mrežnice kod Dević-brane.

GORNJI desnoobalni kolektor je gravitacijskog tipa, ukupne dužine 1711 m. Počinje u naselju Varoš, a završava u retencijskom bazenu TUŠMER.

Iz retencijskog bazena TUŠMER otpadne vode se potopljenim crpkama tlače sa visine 120,10 m.n.m. na visinu 132,00 m.n.m. tlačnim cjevovodom dužine cca 183 m.

To je ujedno i početak DONJEG desno-obalnog kolektora, gravitacionog tipa, dužine 1149 m, a koji završava u spojnom oknu sifonskog prijelaza lijevo-obalnog i kolektora preko rijeke Mrežnice.

LIJEVOOBALNI KOLEKTOR grada Duga Rese je gravitacijski, mješovitog tipa, te prihvaća i odvodi oborinske i sanitarno- fekalne otpadne vode sa područja grada na lijevoj obali rijeke Mrežnice, ukupne površine 240 hektara. Kolektor će također prihvaćati pred obrađene tehnološke otpadne vode Pamučne industrije Duga Resa po izgradnji tvorničkog uređaja za pred obradu i priključnog industrijskog kolektora iz tvorničkog kruga, u količini do 40 l/s.

Retencijski bazen ROGANAC lociran je na lijevoj obali rijeke Mrežnice, otprilike 50m iznad Dević-brane, a prihvaća dotok otpadnih voda iz lijevoobalnog kolektora Duga Resa.

U bazenu se zadržava 10-min. mješoviti dotok otpadnih voda, dok se u kanalsku mrežu ( u kolektor Duga Resa-TKL, te dalje prema centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Karlovac ).

Kolektor DUGA RESA-TKL je gravitacijski, mješovitog tipa, te prihvaća i odvodi otpadne vode lijevo-obalnog i desnoobalnog koletora te sanitarno-fekalne otpadne vode Donjeg Mrzlog Polja Mrežničkog.

Kolektor polazi od izlaznog okna sifonskog prijelaza lijevoobalnog kolektora kod Dević-brane, gdje se također priključuje desnoobalni kolektor, a završava spojem na izvedeni Južni kolektor TKL-LOGORIŠTE. Odabrani profil kolektora na temelju hidrauličkog proračuna je određen Optimalizacijom kanalskog sustava te je dužine l= 2500 metara i iznosi D = 800 mm.

 

Sustav javne odvodnje grada Duge Rese od 2000.- 2013. godine
Slika 2. Sustav javne odvodnje grada Duge Rese od 2000.- 2013. godine

Realizacijom projekata glavnog sustava odvodnje, te izvođenjem lijevoobalnog i desnoobalnog kolektora u razdoblju od 1997. godine do 2006/7, stvoren je preduvjet za razvijanje sekundarnog kanalizacijskog sustava, koji je uslijedio projektom sekundarne kanalizacije u naselju Donje Mrzlo Polje Mrežničko, smješteno na desnoj obali rijeke Mrežnice nizvodno od Duge Rese.

Sanitarna otpadna voda iz postojećih građevina skuplja se u pripadne sabirne jame a oborinske vode se s krovova ispuštaju u okoliš. Na području naselja prostornim planom su predviđene dvije poslovne zone. Rješenja sekundarne kanalizacije poslovnih zona će biti riješeno u sklopu određivanja namjene i provođenja svrsi istih, dok je glavni vod sekundarne kanalizacije domaćinstava vođen cestom te odvodnim kanalima spojen na tada već izgrađen glavni kolektor „Duga Resa-TKL“. Izgradnjom lijevoobalnog i desnoobalnog kolektora Duga Resa-Belavići omogućeno je razvijanje sekundarne kanalizacije tog područja. Time su započete aktivnosti na izgradnji kanalizacije na području Belavića obnovljene 2007. godine, kada je temeljem navedenog glavnog projekta izrađen Izvedbeni projekt „Sekundarna kanalizacija naselja BELAVIĆI“ a obuhvatio je naselja Belavići, Dvorište, Gorica, Šeketino Brdo, Mrežničke Poljice i Sv. Petar. U vrijeme izrade projekta (lipanj 2008. god.), izgradnja sekundarnog kolektora „Duga Resa-Belavići“ se nalazi u završnoj fazi.

Realizacija projekta je započela izgradnjom sustava odvodnje u naselju Belavići, dovršenog u 2012. godini, a nastavljeno je sa „Dvorištem 1“ i „Dvorištem 2“ gdje je glavni cjevovod na mjestu križanja sa željezničkom prugom Zagreb-Rijeka i državnom cestom D 23 (Duga Resa-Josipdol) proveden probijanjem ispod prometnica i spojen na kolektor „Kanalizacija Belavići, Mrežnički Brig-Duga Resa“, te je dovršen 2013. godine. Preostala je izgradnja sekundarne kanalizacije u naselju Sv. Petar, Šeketino Brdo, Mrežničke Poljice.

Spomenutim projektom desnoobalnog kolektora koji je bio dio glavnog sustava odvodnje grada Duge Rese otvara se preduvjet i poticaj za sljedeće etape razvoja sekundarnog sustava odvodnje na području Mrežnički Varoš, Mrežnički Brig i naselja Tušmer, te je 2009. godine. dovršena projektna dokumentacija.

Naselje Mrežnički Varoš smješteno je na desnoj obali rijeke Mrežnice u visini središnjeg dijela Duga Rese. U naselju nije bila izvedena javna kanalizacija, sanitarna otpadna voda se iz postojećih građevina skuplja u pripadne sabirne jame a oborinska voda se s krovova ispušta u okolišni teren. Izvedeni dio kolektora je od azbest-cementnih cijevi s padom u smjeru toka rijeke Mrežnice.

U naselju Mrežnički Varoš potrebno je osigurati odvodnju oborinske i sanitarne otpadne vode sukladno važećim tehničkim normama. S tim u skladu treba riješit i način spajanja sekundarne kanalizacije na glavni kanalizacijski kolektor. Sustav sekundarne kanalizacije je projektiran tako da se na njega može priključiti i oborinska voda s prometnica, odnosno za rješavanje površinske odvodnje naselja.

Dimenzioniranje glavnog voda sekundarne kanalizacije treba provesti za prikupljanje otpadnih voda iz južnog dijela gradskog područja koji obuhvaća desnoobalno naselje Mrežnički Brig. Prema najnovijem, Mrežnički Brig nastanjuje 288 osoba, prema 267 osoba iz popisa 2011. godine.

Kapacitet sekundarne kanalizacije je dimenzioniran s intenzitetom kiše od 140 l/s, budući da su obzirom na broj stanovnika, količine sanitarne otpadne vode relativno male. Izgradnja I ETAPE sekundarne kanalizacije Mrežnički Varoš i Mrežnički Brig je dovršena u travnju 2013. godine. Time se u istoj godini ostvaruju preduvjeti za najkorisniju etapu u razvoju mreže odvodnje južnog dijela grada Duga Rese, a čine je kanalizacijski kućni priključci naših korisnika.

Naselje Tušmer smješteno na desnoj obali rijeke Mrežnice u užem gradskom području. Prema popisu stanovnštva iz 1991. godine u 199 domaćinstva živjelo je cca 600 stanovnika. Broj stanovnika se zadržao na istom nivou. U lipnju 2013. godine započinje realizacija i izgradnja sekundarne kanalizacije Tušmer, koji je također projektiran 2009. godine. Grananje sekundarne kanalizacije će se nastaviti i izgradnjom druge II ETAPE projekta sekundarne kanalizacije Mrežnički Varoš-Brig.