Razvoj vodoopskrbnog sustava kroz prošlost

Vodoopskrbni sustav grada Duge Rese razvijao se tijekom godina paralelno s vodovodnim sustavom grada Karlovca. Izgradnjom karlovačkog vodovodnog sustava stvorena je mogućnost da se potrošači na području grada Duge Rese priključke na isti. Prvo je to bilo izvedeno na gravitacijskom principu, ali se ubrzo pokazalo da je na takav način nemoguće osigurati optimalne opskrbne tlakove. Tada se pristupa izgradnji crpne stanice i vodospreme „Vidanka“, s izvorištem na dovodnom cjevovodu od Karlovca, kroz Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, do Duge Rese.

Stalno širenje vodovodne mreže, bez osiguranja novih ulaznih količina prijeti kolapsom vodovodnog sustava te se pristupa izgradnji vlastitog vodovodnog sustava. Kako na vlastitom području nisu postojali izvori pitke vode koji bi mogli zadovoljiti potrebe na vodi proširenog konzumnog područja, pristupilo se zahvatu površinskih voda, konkretnije, rijeke Dobre kod Novigrada. Hidraulički parametri izvedenog vodozahvatiÅ¡ta su protokom kroz uređaje za kondicioniranje osiguravali u prosjeku 40l/s vode. Punjenjem vodospreme „Vidanka“ u ljetu 1970. godine. započinje razvoj samostalnog vodoopskrbnog sustava na području grada Duge Rese. Time se je 80-ih godina prošlog stoljeća dugareškom vodovodu kao dodatni kapacitet izgradilo i kaptažno vodozahvatište Završje, koje je počelo sa radom 1978. godine. Sve do 1995. godine dok nije bio izvršen spoj vodoopskrbne mreže Netretić sa Dubravcima, vodosprema „Vidanka“ je snabdijevala vodom naselja: Duga Resa, Gornje i Donje Mrzlo Polje Mrežničko, Mrežnički Varoš i Vinica, ali je vodovod kasnije proširen na naselja Sv. Petar Mrežnički i Mrežnički Brig.

Vodovodna mreža građena prema naraslim potrebama stanovništva, čime se je 70-tih godina prošlog stoljeća premašila ukupna projektirana količina, što je uzrokovalo nestašicu vode. Uzrok nestašice vode može se pripisati dotrajalim cjevovodima, koji uzrokuju enormno velike gubitke. Još jedan od uzroka koji se pripisuje nestašici vode, možemo pronaći u najvećem zabilježenom prirastu stanovništva u razdoblju između 1961. do 1981. godine, a kretao se po prosječnoj stopi 2,37% godišnje. Ekstrapolacijom tadašnjih potreba dobivena je potreba na vodi na kraju tridesetogodišnjeg eksploatacijskog perioda s iznosom od oko 100 l/s. Procijenjeno je da bi zahvaćanje potrebnih količina vode na otvorenim vodotocima bilo preskupo i da se potrebne količine vode moraju dovesti iz drugih izvorišta. Bilo je predviđeno da se ponovno pristupi povezivanju karlovačkog i dugoreškog vodovodnog sustava.

Ispostava vode putem dva vodovodna kraka kroz Gornje i Donje Mrzlo Polje Mrežničko do Duge Rese gdje je bilo predviđeno da se izgradi precrpna stanica kapaciteta oko 95 l/s kojom bi se osiguravao potrebni tlak u dugoreškom vodovodnom sustavu, planiranim vodospremama „Vinica“ i „Vidanka“. Dovod vode iz karlovačkog vodovoda tada nije izveden a prethodno idejno rješenje je zamijenjeno novim kapacitetima iz izvorišta „Petak“ kapaciteta 20 l/s. U Donjem Velemeriću, kojim se od 1997. godine snabdijeva vodosprema „Vinica“. Do danas se područje Duge Rese snabdijeva preko već spomenutog vodozahvata „Novigrad na Dobri“ i vodospreme „Vidanka“, te vodospreme „Vinica“ koja se vodom snabdijeva i iz velemeričkog vodovoda izvorištem „Petak“.

vodoopskrbna mreza 2

Vodoopskrbni sustav Grada Duga Rese danas ima dovoljne količine vode za svoje potrebe, no u budućnosti bi se trebao spojiti na kapacitete karlovačkog sustava, za koji se pokazalo da na svojim vodocrpilištima ima dovoljno količina za i zadovoljavanje potreba našeg sustava. Ovaj plan pripajanja je koncepcijsko rješenje definirano u „Studiji razvitka vodoopskrbe na području Kaarlovačke županije“. Budući da je dionica cjevovoda od precrpne stanice do spoja na karlovački sustav izvedena, preostalo je dovršiti i staviti u funkciju vodospremu „Nova Vidanka“ te je spojiti sa precrpnom stanicom. Ovaj projekt je u realizaciji, te će njegov dovršetak biti jedan od ciljeva u provedbi spomenute studije razvitka.

Studija nazvana Koncepcijsko rješenje dovršena 2016. godine je dokazala da taj koncept nije najpovoljnije rješenje, te da će vodozahvat „Novigrad na Dobri“ ostati u daljnjoj distribuciji, sa čak povećanim kapacitetom. Povećanje kapaciteta će osigurati dobavu vode i za općinu Generalski Stol, a spoj na Karlovac će se realizirati samo kao alternativa u slučaju nepogoda. Vodoopskrbno područje grada Duge Rese će time ostati autonomno sa dovoljnim količinama vode, a obzirom da su smanjeni gubitci vode radi se i na konekciji lijevo obalnog i desno obalnog sustava vodoopskrbe, kako bi dvije opskrbne zone međusobno bile potpomognute. (2020. godina)

Prethodno nabrojane etape razvoja vodoopskrbnog sustava bile su orijentirane uglavnom na osiguravanje dostatne količine ispostavljene vode, čije potrebe su rasle grananjem i širenjem cjevovodnog sustava, promjenom geometrijskog prirasta stanovništva a u konačnici prolazom vremena projektnog razdoblja koje je služilo za konačnu fazu razvoja. Danas je pokrivenost našeg vodoopskrbnog sustava na zadovoljavajućoj razini, na svega nekoliko lokacija postoji potreba spajanja nekolicine korisnika koje imamo u planu spojiti na vodoopskrbni sustav. Komunalno Duga Resa d.o.o. će u narednom vremenu biti orijentirano na modernizaciju vodoopskrbnog sustava, koncept razvoja će se temeljiti na rješavanju najosjetljivijih kritičnih točaka sustava. Razvedenost našeg vodoopskrbnog područja i konfiguracija terena zahtijeva veliki broj odvojaka cjevovodnog sustava, što daje nepovoljan omjer broja korisnika i ukupne duljine vodovodne mreže.

Osnova razvoja vodoopskrbnog sustava će se temeljiti na smanjenju gubitaka i optimalizaciji. Smanjenje gubitaka kao i optimalizacija zahtijevaju detaljnu i mjerodavnu preliminarnu analizu kontrolnih točaka mreže, kako bi se lakše sprovelo poravnavanje tlakova, funkcioniranje sustava u više razina (obzirom na gravitacijski sustav), ušteda energenata i provjera kolika je potreba za kontrolno-regulacijskim objektima. Kontrolno-regulacijski objekti će nam omogućiti interkonekciju pojedinačnih sustava i područja distribucije s različitim vodozahvatištima, te međusobnu ovisnost lijevo i desno obalnog sustava. Biti će to korak unaprijed u iskorištavanju potencijalnih uvjeta pogona kao i mogućnosti višesmjernog korištenja temeljne transportne mreže što će rezultirati najvećom učinkovitosti i osigurati maksimalnu ekonomičnost.

Fundamentalni stav svakog razvojnog projekta je da nas predugo zadržavanje jednostavnih koncepcija može dovesti jedino do neracionalnosti stoga je nužno sprovesti transformiranje u smjeru fleksibilnijeg, sofisticiranog i daljinski upravljačkog sustava. Sve ovo biti će izvedivo primjenom nešto složenijih vodovodnih armatura, modularnih koncepcija ugradnje suvremene elektrostrojarske i informatičke opreme.